Glutation je važan antioksidans koji tijelo samo proizvodi iz aminokiselina. Saznajte kako sudjeluje u zaštiti stanica, gdje nastaje i zašto je važna ravnoteža, a ne traženje jednog „čudotvornog” antioksidansa.
Što je glutation?
Glutation je mali spoj sastavljen od triju aminokiselina:
- glutamata
- cisteina
- glicina
Prisutan je u gotovo svim stanicama i sudjeluje u održavanju njihove normalne redoks ravnoteže.
Najčešće se pojavljuje u reduciranom obliku, GSH, a tijekom antioksidacijskih reakcija može prijeći u oksidirani oblik, GSSG.
Zašto je glutation važan?
Glutation sudjeluje u više važnih staničnih procesa.
Među njima su:
- zaštita stanica od oksidacijskog stresa
- sudjelovanje u razgradnji peroksida
- pomoć u održavanju redoks ravnoteže
- sudjelovanje u metabolizmu određenih stranih spojeva
- zaštita određenih staničnih struktura
Glutation je jedan od važnih dijelova antioksidacijskog sustava organizma i posebno je zanimljiv zbog svoje uloge u održavanju stanične redoks ravnoteže.
Gdje nastaje glutation?
Glutation se sintetizira unutar stanica.
Za njegovo stvaranje potrebne su tri aminokiseline: glutamat, cistein i glicin.
U procesu sudjeluju posebni enzimi, a stvaranje glutationa zahtijeva i energiju u obliku ATP-a.
Jetra ima važnu ulogu u metabolizmu glutationa, ali nije jedino mjesto gdje nastaje.
Glutation stvaraju i brojna druga tkiva i stanice.
Što je oksidacijski stres?
Oksidacijski stres nastaje kada se poremeti ravnoteža između stvaranja reaktivnih molekula i sposobnosti organizma da ih neutralizira ili popravi nastalu štetu.
Reaktivne molekule nastaju i tijekom normalnog metabolizma.
Problem nastaje kada ih je previše ili kada ih obrambeni sustavi ne mogu dovoljno učinkovito neutralizirati.
Na oksidacijski stres mogu utjecati brojni čimbenici, primjerice:
- pušenje
- onečišćenje
- upalni procesi
- UV zračenje
- pretjeran fizički napor
- loša prehrana
- određene bolesti
Glutation djeluje kao dio većeg sustava
Glutation ne djeluje sam.
U antioksidacijskom sustavu sudjeluju i brojni drugi spojevi i enzimi.
Među njima su:
- glutation-peroksidaza
- glutation-reduktaza
- katalaza
- superoksid-dismutaza
- vitamin C
- vitamin E
Upravo zato glutation najbolje promatramo kao dio šireg antioksidacijskog sustava u kojem više spojeva i enzima djeluje zajedno.
Može li se glutation „potrošiti”?
Glutation se u stanicama neprestano koristi, oksidira i obnavlja.
Organizam ga može ponovno pretvarati iz oksidiranog u reducirani oblik i može ga ponovno sintetizirati iz aminokiselina.
Na njegovu razinu mogu utjecati prehrana, dob, bolesti, oksidacijski stres i drugi čimbenici.
Ipak, ne postoji jednostavan skup simptoma prema kojem možemo zaključiti da netko ima „nizak glutation”.
Umor, glavobolja, smušenost ili česte prehlade mogu imati mnogo različitih uzroka.
Prehrana i stvaranje glutationa
Za sintezu glutationa tijelu su potrebne aminokiseline.
Zato je važan dovoljan unos proteina.
Namirnice koje mogu pridonijeti unosu aminokiselina uključuju:
- jaja
- ribu
- meso
- mliječne proizvode
- mahunarke
- orašaste plodove
- sjemenke
Neke biljne namirnice također sadrže sumporne spojeve koji sudjeluju u različitim metaboličkim procesima.
Među njima su:
- češnjak
- luk
- brokula
- kupus
- cvjetača
- kelj
Tjelesna aktivnost i antioksidacijski sustav
Redovita tjelesna aktivnost može utjecati na antioksidacijske obrambene mehanizme.
Umjereno kretanje dio je zdravog životnog stila i može pridonijeti boljoj metaboličkoj ravnoteži.
Vrlo intenzivna aktivnost privremeno povećava stvaranje reaktivnih molekula, ali organizam na redovitu tjelesnu aktivnost razvija i vlastite prilagodbe.
Odnos tjelesne aktivnosti i glutationa složen je, a redovita aktivnost povezuje se i s prilagodbama vlastitih antioksidacijskih obrambenih mehanizama.
Oralni glutation
Glutation je dostupan i u obliku dodataka prehrani. Njegova apsorpcija može ovisiti o obliku proizvoda, formulaciji i načinu primjene.
Istraživanja pokazuju da se učinak oralnog glutationa može razlikovati među formulacijama i među pojedincima, zbog čega je važno obratiti pažnju na sastav i kvalitetu proizvoda.
Uz sam glutation, za njegovu prirodnu sintezu u organizmu važne su i aminokiseline iz kojih ga tijelo stvara, osobito cistein, glicin i glutamat.
Prekursori glutationa
Budući da se glutation stvara iz aminokiselina, istražuju se i njegovi prekursori.
Posebno je važna dostupnost cisteina, ali i glicina i glutamata.
To opet pokazuje da je sinteza glutationa dio šireg metaboličkog sustava, a ne rezultat jedne namirnice ili jednog dodatka.
Glutation i starenje
Promjene u redoks ravnoteži i glutationu mogu se pojavljivati s godinama.
Međutim, nije korektno tvrditi da glutation „pada točno 10 % po desetljeću” kod svih ljudi.
Takve brojke ovise o populaciji, tkivu i načinu mjerenja.
Bolje je reći da se razina i metabolizam glutationa mogu mijenjati tijekom starenja.
Zaključak
Glutation je važan dio staničnog antioksidacijskog sustava. Tijelo ga samo proizvodi iz glutamata, cisteina i glicina, a njegova uloga povezana je s održavanjem redoks ravnoteže i zaštitom stanica od oksidacijskih procesa.
Zbog tih uloga glutation je zanimljiv i kao sastojak dodataka prehrani, osobito u formulacijama koje se razvijaju s ciljem dobre stabilnosti i dostupnosti organizmu. Uz sam glutation, važnu ulogu imaju i aminokiseline iz kojih ga organizam prirodno stvara.
Informacije sadržane u ovom blogu imaju svrhu općeg informiranja i nisu namijenjene kao medicinski savjet niti kao zamjena za savjet vašeg liječnika.
