Virusi se mogu širiti na različite načine, ovisno o njihovoj vrsti. Saznajte kako dolazi do prijenosa, zašto higijena ima važnu ulogu i koje svakodnevne navike mogu pomoći u smanjenju rizika od zaraze.
Što su virusi?
Virusi su vrlo sitne zarazne čestice koje se ne mogu samostalno razmnožavati.
Za umnažanje koriste stanice domaćina, odnosno organizma koji zaraze.
Mogu zaraziti ljude, životinje, biljke pa čak i bakterije.
Nisu svi virusi isti
Postoji velik broj različitih virusa, a razlikuju se prema građi, načinu prijenosa i dijelu organizma koji mogu zahvatiti.
Među poznatijima su:
- virusi gripe
- rinovirusi
- respiratorni sincicijski virus
- koronavirusi
- norovirusi
- rotavirusi
- herpes virusi
- virus vodenih kozica
- virus ospica
Neki uzrokuju blage i kratkotrajne tegobe, dok drugi mogu izazvati ozbiljnije bolesti.
Kako se virusi prenose?
Način prijenosa ovisi o vrsti virusa.
Neki respiratorni virusi mogu se širiti kapljicama i sitnim česticama koje nastaju pri disanju, govoru, kašljanju ili kihanju.
Drugi se mogu prenijeti:
- kontaminiranim rukama i površinama
- hranom ili vodom
- krvlju
- spolnim kontaktom
- s majke na dijete
- preko određenih kukaca i drugih prijenosnika
Zato ne postoji jedno pravilo koje vrijedi za sve virusne infekcije.
Gripa kao primjer sezonske virusne infekcije
Gripa je virusna respiratorna bolest koja se najčešće pojavljuje tijekom hladnijeg dijela godine.
Virusi gripe mijenjaju se tijekom vremena, pa prethodno preboljena gripa ne znači nužno potpunu zaštitu od budućih varijanti virusa.
Gripa se može širiti među ljudima respiratornim putem, osobito pri bliskom kontaktu.
Higijena ruku
Redovito pranje ruku jedna je od jednostavnih mjera kojom se može smanjiti prijenos brojnih infekcija.
Ruke je posebno korisno oprati:
- nakon kašljanja ili kihanja
- nakon korištenja toaleta
- prije pripreme i konzumiranja hrane
- nakon boravka u javnim prostorima
- kada su vidljivo prljave
Ako voda i sapun nisu dostupni, sredstvo za dezinfekciju ruku može biti praktična zamjena u određenim situacijama.
Površine i prostorije
Nije potrebno neprestano dezinficirati cijeli dom.
Redovito čišćenje površina koje se često dodiruju, poput kvaka, prekidača, radnih površina i mobitela, može biti korisno kada je netko bolestan ili kada postoji povećan rizik od prijenosa.
Provjetravanje zatvorenih prostorija također može pomoći smanjiti koncentraciju čestica u zraku.
Kašljanje i kihanje
Jednostavne navike mogu smanjiti širenje respiratornih čestica.
Kod kašljanja i kihanja korisno je prekriti usta i nos maramicom ili unutarnjom stranom lakta, a zatim oprati ruke.
Korištenu maramicu treba odmah baciti.
Kada smo bolesni
Ako imamo povišenu temperaturu, izražen kašalj, povraćanje, proljev ili druge simptome zarazne bolesti, razumno je smanjiti bliske kontakte s drugim ljudima dok se stanje ne poboljša.
To je posebno važno u kontaktu sa starijim osobama, malom djecom i osobama osjetljivijeg zdravlja.
Antibiotici i virusi
Antibiotici djeluju na bakterije, a ne na viruse.
Zbog toga se virusne infekcije ne liječe antibioticima samo zato što su prisutni simptomi infekcije.
Antibiotici imaju svoje mjesto kada postoji bakterijska infekcija ili drugi razlog za njihovu primjenu.
Što možemo učiniti svakodnevno?
Nijedna pojedinačna mjera ne može potpuno spriječiti sve virusne infekcije.
Korisne navike uključuju:
- redovito pranje ruku
- prozračivanje prostorija
- održavanje osnovne higijene
- izbjegavanje bliskog kontakta kada smo bolesni
- dovoljno sna
- raznoliku prehranu
- redovitu tjelesnu aktivnost
Umjesto traženja jednog „prirodnog rješenja”, korisnije je gledati na prevenciju kao kombinaciju više jednostavnih navika.
Zaključak
Virusi su vrlo raznolika skupina zaraznih čestica koje se prenose na različite načine.
Razumijevanje načina prijenosa pomaže nam primijeniti odgovarajuće higijenske i svakodnevne mjere.
Pranje ruku, prozračivanje, razumna higijena i odgovorno ponašanje kada smo bolesni jednostavni su načini kojima možemo smanjiti rizik od širenja mnogih infekcija.
Ovaj tekst je informativnog tipa i savjetujemo vam da se svakako posavjetujete s liječnikom prije nego donesete zaključke.
