Ugljikohidrati, masti, preskakanje obroka i voda često su dio mitova o debljanju. Provjerimo što stvarno ima smisla, a što ne.
Hrana i debljanje vjerojatno su među temama oko kojih postoji najviše savjeta, pravila i uvjerenja.
Ne jedi ugljikohidrate. Ne jedi nakon šest. Masti debljaju. Preskači obroke. Pij više vode. Vježbaj što jače.
Kad se sve to zbroji, nije čudno da je teško razlikovati koristan savjet od mita.
Pa krenimo redom.
Mit 1: Samo naporno vježbanje dovodi do gubitka kilograma
Ne.
Za promjenu tjelesne mase puno je važnija ukupna ravnoteža između unosa i potrošnje energije nego jedan iscrpljujući trening.
To ne znači da je kretanje nevažno.
Naprotiv, redovita tjelesna aktivnost važna je za zdravlje, kondiciju i održavanje mišićne mase, a može pomoći i u regulaciji tjelesne mase.
Ali nije potrebno svaki dan trenirati do iznemoglosti.
Hodanje, bicikl, plivanje, vježbanje kod kuće i više kretanja kroz dan također se računaju.
Mit 2: Zdrava hrana uvijek je skuplja
Ne mora biti.
Orašasti plodovi, egzotične supernamirnice i gotovi zdravi proizvodi mogu biti skupi.
Ali zdrava prehrana ne mora izgledati tako.
Zob, jaja, mahunarke, sezonsko povrće, krumpir, riža, smrznuto povrće i voće mogu biti sasvim pristupačan temelj prehrane.
Često je veći problem organizacija nego cijena.
Mit 3: Ugljikohidrati debljaju
Ugljikohidrati sami po sebi nisu čarobni uzrok debljanja.
Nalaze se u voću, povrću, mahunarkama, kruhu, riži, zobi, krumpiru i mnogim drugim namirnicama.
Važni su ukupna prehrana, količina hrane i energetska ravnoteža.
Razlika postoji i između izvora ugljikohidrata.
Cjelovite žitarice, mahunarke, povrće i voće donose i vlakna, vitamine, minerale i druge korisne sastojke.
Mit 4: Izgladnjivanje je najbrži i najbolji način mršavljenja
Vrlo restriktivni režimi mogu kratkoročno smanjiti tjelesnu masu, ali ih je često teško održavati.
Ako prehrana postane previše ograničavajuća, raste mogućnost gladi, umora, nedovoljnog unosa određenih nutrijenata i povratka starim navikama.
Drugim riječima, plan koji možemo provoditi dugoročno obično ima više smisla od režima koji izdržimo nekoliko dana.
Mit 5: Postoje namirnice koje dramatično ubrzavaju metabolizam
Metabolizam je skup procesa kojima tijelo koristi energiju za održavanje života i normalnih funkcija.
Na njega utječu brojni čimbenici poput dobi, tjelesne građe, mišićne mase, genetike i razine aktivnosti.
Pojedine namirnice ili sastojci mogu kratkotrajno utjecati na potrošnju energije, ali ne postoji hrana koja će sama od sebe pretvoriti tijelo u peć za sagorijevanje kalorija.
Bilo bi zgodno. Ali bilo bi i predobro.
Mit 6: Sve tablete i pripravci za mršavljenje djeluju
Ne.
Proizvodi koji se reklamiraju za regulaciju tjelesne mase mogu sadržavati vrlo različite sastojke, a njihovi učinci nisu jednaki.
Zato nije dobro pretpostaviti da će svaki proizvod koji na sebi ima riječ slim, fit ili fat burner automatski dovesti do mršavljenja.
Kod dodataka prehrani vrijedi gledati sastav, deklaraciju i dopuštene tvrdnje, a ne samo reklamu.
Mit 7: Ako piše s malo masnoće, proizvod je automatski zdrav
Ne nužno.
Proizvod s manje masnoće može sasvim dobro odgovarati određenoj prehrani, ali sama oznaka ne govori cijelu priču.
Vrijedi pogledati cijelu deklaraciju:
- koliko ima šećera
- koliko soli
- kolika je porcija
- što se još nalazi u sastavu
Jedna riječ na prednjoj strani pakiranja rijetko opisuje cijelu namirnicu.
Mit 8: Međuobroci debljaju
Ne sami po sebi.
Nekome međuobrok uopće nije potreban.
Drugome je praktičan jer između ručka i večere prođe mnogo sati.
Važnije je što, koliko i koliko često jedemo nego sama činjenica da smo nešto pojeli između dva glavna obroka.
Voće, jogurt, orašasti plodovi ili mali sendvič mogu se sasvim normalno uklopiti u prehranu.
Mit 9: Voda topi kilograme
Nažalost, ne.
Voda je važna za normalno funkcioniranje organizma i održavanje hidracije, ali sama po sebi ne sagorijeva masno tkivo.
Ipak, ako zaslađena pića zamijenimo vodom, možemo smanjiti ukupni unos energije.
To je već sasvim druga priča.
Mit 10: Preskakanje obroka uvijek je loše
Ovdje stvari nisu tako crno-bijele.
Neki ljudi prirodno jedu tri obroka, drugi dva, treći više manjih obroka.
Preskakanje jednog obroka samo po sebi nije automatski problem.
Problem nastaje ako zbog takvog obrasca kasnije postanemo toliko gladni da jedemo bez kontrole ili ako je prehrana ukupno nutritivno siromašna.
Dakle, važniji je cijeli dnevni obrazac prehrane nego broj obroka koji smo odredili pravilnikom u vlastitoj glavi.
A sada malo o mastima
Masti su desetljećima imale prilično loš PR. Devedesetih su gotovo automatski bile krivac za sve. Danas znamo da je priča ipak malo složenija.
Mit 11: Sve masti treba izbjegavati
Ne.
Masti su sastavni dio prehrane i imaju važne funkcije.
Pomažu apsorpciji vitamina topljivih u mastima, odnosno vitamina A, D, E i K, sudjeluju u građi staničnih membrana i izvor su energije.
Važna je vrsta masnoće i ukupni prehrambeni obrazac.
Mit 12: Sve masti su iste
Nisu.
Postoje zasićene, mononezasićene i polinezasićene masne kiseline, a razlikuju se po kemijskoj strukturi i svojstvima.
Maslinovo ulje, orašasti plodovi, sjemenke, avokado i riba primjeri su namirnica koje sadrže različite nezasićene masne kiseline.
Omega-3 i omega-6 također pripadaju skupini polinezasićenih masnih kiselina.
Mit 13: Proizvod bez masti uvijek je bolji izbor
Ne mora biti.
Kad se iz proizvoda ukloni dio masnoće, okus i tekstura ponekad se nadoknađuju drugim sastojcima.
Zato ponovno vrijedi ono dosadno, ali korisno pravilo: čitajte cijelu deklaraciju.
Bez masti ne znači automatski bez šećera, bez soli ili nutritivno bolji proizvod.
Mit 14: Jedenje masti automatski povećava rizik za srce
Ni ovdje nije svejedno o kojoj se masnoći radi.
Transmasne kiseline treba svesti na minimum, dok nezasićene masnoće imaju svoje mjesto u uravnoteženoj prehrani.
Izvori nezasićenih masnoća mogu biti:
- maslinovo ulje
- orašasti plodovi
- sjemenke
- avokado
- riba
Kod prehrane za srce opet vrijedi gledati cijeli obrazac, a ne jednu namirnicu izolirano.
Manje pravila, više smisla
Možda je najveći mit od svih onaj da postoji jedno pravilo koje vrijedi za svakoga.
Ne postoji jedna savršena prehrana.
Ne postoji jedna namirnica od koje se debljamo.
Ne postoji jedna namirnica od koje mršavimo.
I ne postoji jedan raspored obroka koji mora odgovarati svima.
Puno više smisla ima prehrana koju možemo održavati, koja je raznolika i koja odgovara našem načinu života.
A ako se povremeno u njoj nađe komad kolača ili pizza?
Ništa se spektakularno nije dogodilo.
Prehranu određuje ono što radimo većinu vremena, a ne jedan ručak.
Informacije sadržane u ovom blogu imaju svrhu općeg informiranja i nisu namijenjene kao medicinski savjet niti kao zamjena za savjet vašeg liječnika. Zdravlje je važno, raznolika prehrana je važna kao i tjelovježba. Pazite na sebe!
