Ksenobiotici – što su i gdje ih susrećemo?

 

Ksenobiotici zvuče kao nešto iz znanstvene fantastike, ali s njima se susrećemo svakodnevno.

Najjednostavnije rečeno, ksenobiotici su kemijski spojevi koji su strani određenom organizmu ili biološkom sustavu. U ovu skupinu mogu pripadati lijekovi, pesticidi, industrijske kemikalije i različiti spojevi iz okoliša.

To ipak ne znači da je svaki ksenobiotik automatski otrov. Njegovo djelovanje ovisi o vrsti tvari, količini, načinu izlaganja i vremenu tijekom kojeg smo joj izloženi.

 

Ksenobiotici su svuda oko nas

Razvojem kemijske, farmaceutske i drugih industrija povećao se i broj spojeva koji završavaju u našem okolišu.

Ksenobiotike možemo susresti kroz:

• lijekove
• pesticide i insekticide
• industrijske kemikalije
• onečišćeni zrak
• vodu i tlo
• različite proizvode koje svakodnevno koristimo

Neki od tih spojeva brzo se razgrađuju, dok se drugi mogu dulje zadržavati u okolišu.

Posebno su zanimljive tvari koje se mogu nakupljati u organizmima i hranidbenom lancu.

 

Kako ulaze u organizam?

Ksenobiotici u organizam mogu dospjeti na nekoliko načina.

Najčešće kroz:

• probavni sustav
• dišni sustav
• kožu

To ne znači da će svaka tvar s kojom dođemo u kontakt završiti u organizmu u istoj količini.

Kemijska svojstva tvari, koncentracija, duljina izloženosti i način kontakta imaju veliku ulogu.

 

Lijekovi također mogu biti ksenobiotici

U farmakologiji se i lijekovi promatraju kao ksenobiotici jer su strani organizmu.

Nakon što obave svoju funkciju, organizam ih mora preraditi i izlučiti.

Dio lijekova i njihovih metabolita izlučuje se mokraćom i na taj način ulazi u sustav otpadnih voda.

To je jedan od razloga zbog kojih su ostaci lijekova u okolišu postali zanimljiva ekološka tema.

Suvremeni sustavi za pročišćavanje otpadnih voda mogu ukloniti velik dio onečišćenja, ali nisu sve tvari jednako jednostavne za uklanjanje.

 

Naš organizam ima vlastite sustave obrade

Kad govorimo o stranim tvarima, često se odmah pojavi riječ detoks.

No naš organizam svakodnevno već ima vlastite mehanizme prerade i uklanjanja različitih spojeva.

U tome sudjeluju:

• jetra
• bubrezi
• probavni sustav
• pluća

Jetra pritom ima posebno važnu ulogu jer se u njezinim stanicama odvijaju brojni procesi kojima se različite tvari kemijski mijenjaju kako bi ih organizam lakše preradio i izlučio.

Drugim riječima, jetra ne čeka posebnu detoks kuru.

Ona taj posao obavlja svaki dan.

 

Što zapravo znači detoksifikacija?

U biokemijskom smislu detoksifikacija nije isto što i nekoliko dana sokova, čajeva ili posebnog režima prehrane.

Riječ je o čitavom nizu enzimskih reakcija kojima organizam obrađuje različite spojeve.

Neke se tvari pritom pretvaraju u oblike koje je lakše izlučiti mokraćom ili žuči.

Zato je priča o detoksifikaciji organizma puno složenija od popularne ideje čišćenja tijela.

 

A gdje u tu priču dolazi sikavica?

Sikavica, Silybum marianum, biljka je koja se stoljećima tradicionalno povezuje s jetrom.

Najzanimljiviji dio biljke su njezine sjemenke koje sadrže skupinu prirodnih spojeva poznatih pod zajedničkim nazivom silimarin.

Silimarin se sastoji od više flavonolignana, među kojima je najpoznatiji silibin.

Upravo zbog tog sastava sikavica je postala jedna od najpoznatijih biljaka kada govorimo o tradicionalnoj uporabi vezanoj uz jetru.

A poveznica s ksenobioticima je logična: ako jetra sudjeluje u preradi velikog broja stranih spojeva koji ulaze u organizam, onda je razumljivo zašto se u razgovoru o jetri često pojavljuje i sikavica.

 

Tradicija i suvremena uporaba

Sikavica se tradicionalno koristila u različitim biljnim pripravcima, a danas je možemo pronaći kao sjeme, prah, ekstrakt i sastojak dodataka prehrani.

To ne znači da će ukloniti sve štetne tvari iz organizma niti da može zamijeniti prirodne procese koje obavljaju jetra i bubrezi.

Ali kao biljka s karakterističnim sastavom i dugom tradicijom uporabe ima sasvim prirodno mjesto u temi koja se bavi jetrom i stranim spojevima.

 

Možemo li potpuno izbjeći ksenobiotike?

Ne možemo.

Živimo u svijetu u kojem smo svakodnevno izloženi velikom broju prirodnih i sintetskih kemijskih spojeva.

Niti bi imalo smisla pokušavati živjeti u strahu od svake kemikalije.

Puno je korisnije smanjiti nepotrebnu izloženost tamo gdje možemo.

Primjerice:

• ne bacati lijekove u WC ili odvod
• koristiti sredstva za čišćenje prema uputama
• dobro prati voće i povrće
• redovito prozračivati prostor
• ne koristiti veće količine kemijskih sredstava nego što je potrebno
• pridržavati se uputa kod pesticida i drugih koncentriranih proizvoda

Male navike možda nisu spektakularne, ali imaju više smisla od povremenih ekstremnih čišćenja organizma.

 

Ne trebamo živjeti pod staklenim zvonom

Ksenobiotici su dio suvremenog svijeta.

Neki su korisni, poput lijekova kada su nam potrebni. Neki mogu biti gotovo nevažni pri maloj izloženosti, dok drugi zaslužuju veću pažnju zbog svojih svojstava i mogućnosti nakupljanja u okolišu.

Naš organizam pritom nije bez obrane.

Jetra, bubrezi, pluća i probavni sustav svakodnevno obavljaju ogroman posao koji uglavnom ni ne primjećujemo.

A biljke poput sikavice ostaju zanimljiv dio tradicionalne priče o jetri i biljnoj prehrani.

Možda zato najbolji pristup nije strah od svega oko nas, nego malo više znanja i malo pametniji izbori.

 

 

Informacije sadržane u ovom blogu imaju svrhu općeg informiranja i nisu namijenjene kao medicinski savjet niti kao zamjena za savjet vašeg liječnika.

Ostanite zdravi i educirani, ostanite u FitZoni!