Bolesti srca i krvnih žila i dalje su vodeći uzrok smrti. Upoznajte glavne čimbenike rizika i navike koje pomažu očuvati srce.
Bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrti u svijetu. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, od njih je 2022. godine umrlo oko 19,8 milijuna ljudi, odnosno približno 32 % svih umrlih.
U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti također vodeći uzrok smrti. U 2024. godini od njih je umrla 20.341 osoba, odnosno 39,8 % svih umrlih.
Brojke zvuče ozbiljno, ali dobra vijest je da na velik dio čimbenika rizika ipak možemo utjecati.
Što sve ubrajamo u bolesti srca i krvnih žila?
Kardiovaskularne bolesti obuhvaćaju različite poremećaje srca i krvnih žila.
Među njima su:
- ishemijska bolest srca
- srčani udar
- moždani udar
- bolesti perifernih arterija
- hipertenzivne bolesti
- određene bolesti srčanog mišića i zalistaka
- drugi poremećaji srca i krvnih žila
Ateroskleroza ima važnu ulogu u mnogim od njih.
Što je ateroskleroza?
Ateroskleroza je proces pri kojem se u stijenkama arterija stvaraju naslage koje s vremenom mogu suziti krvnu žilu i smanjiti protok krvi.
Može zahvatiti krvne žile koje opskrbljuju srce, mozak, bubrege, noge i druge dijelove tijela.
Ako se krvna žila jako suzi ili se naglo začepi, posljedice mogu biti ozbiljne.
Zato ateroskleroza ima veliko mjesto u priči o srčanom i moždanom udaru, ali nije jedini uzrok svih kardiovaskularnih bolesti.
Krvni tlak vrijedi poznavati
Povišeni krvni tlak često ne daje jasne simptome.
Upravo zato ga je korisno povremeno izmjeriti.
Hipertenzija je sama po sebi bolest krvožilnog sustava, ali istodobno i važan čimbenik rizika za druge kardiovaskularne bolesti. HZJZ navodi da su hipertenzivne bolesti među vodećim uzrocima smrti u Hrvatskoj.
Kolesterol nije samo jedna brojka
Kolesterol je tijelu potreban, ali povišene vrijednosti određenih lipoproteina mogu povećati kardiovaskularni rizik.
Zato se u nalazima najčešće promatraju:
- ukupni kolesterol
- LDL kolesterol
- HDL kolesterol
- trigliceridi
Jedan nalaz ipak nije cijela priča. Rizik se procjenjuje zajedno s dobi, krvnim tlakom, pušenjem, dijabetesom, obiteljskom anamnezom i drugim čimbenicima.
Što najviše povećava rizik?
Na neke čimbenike, poput dobi i genetike, ne možemo utjecati.
Na druge možemo.
WHO među najvažnijim promjenjivim čimbenicima rizika navodi:
- pušenje
- nezdravu prehranu
- nedovoljnu tjelesnu aktivnost
- prekomjernu tjelesnu masu
- prekomjernu konzumaciju alkohola
- onečišćenje zraka.
Povišeni krvni tlak, povišena glukoza u krvi i poremećene masnoće u krvi dodatni su pokazatelji povećanog rizika.
Srce voli kretanje
Ne morate trčati maraton da biste napravili nešto dobro za srce.
Redovita šetnja, vožnja bicikla, plivanje, vježbanje kod kuće ili bilo koji drugi oblik kretanja koji možete održavati kroz vrijeme ima smisla.
Najvažnije je da kretanje ne bude događaj jednom mjesečno, nego dio svakodnevice.
Prehrana također ima veliku ulogu
Za srce nema jedne čarobne namirnice.
Puno više smisla ima ukupni obrazac prehrane.
Dobar temelj mogu činiti:
- povrće
- voće
- mahunarke
- cjelovite žitarice
- orašasti plodovi i sjemenke
- riba
- kvalitetna biljna ulja
- umjeren unos soli
- manje visoko prerađene hrane
Ne moramo svaki obrok pretvoriti u matematički zadatak.
Puno je važnije kako jedemo većinu vremena.
A što je s omega-3?
Omega-3 masne kiseline zanimljiv su dio priče o prehrani i srcu.
EPA i DHA doprinose normalnoj funkciji srca. Koristan učinak postiže se dnevnim unosom 250 mg EPA i DHA zajedno.
Alfa-linolenska kiselina (ALA) doprinosi održavanju normalne razine kolesterola u krvi. Koristan učinak postiže se dnevnim unosom 2 g ALA.
Omega-3 masne kiseline zato imaju svoje mjesto u raznolikoj prehrani, osobito kada biramo kvalitetne izvore masnoća.
I pušenje je velika tema
Pušenje povećava kardiovaskularni rizik i oštećuje krvne žile.
Duhanski dim utječe na srce i cirkulaciju, pa prestanak pušenja ima smisla bez obzira na dob i koliko je dugo osoba pušila.
To je jedna od promjena s vrlo jasnim mjestom u zaštiti srca.
Srce ne traži savršenstvo
Nije potrebno svaki dan jesti idealno, svaki dan trenirati i nikada više ne pojesti nešto slano ili slatko.
Puno više vrijedi ono što ponavljamo iz dana u dan.
Prestanak pušenja, više kretanja, kvalitetnija prehrana, kontrola krvnog tlaka, glukoze i masnoća u krvi mogu zajedno napraviti veliku razliku.
Srce možda ne traži savršenstvo.
Ali voli dosljednost.
Informacije sadržane u ovom blogu imaju svrhu općeg informiranja i nisu namijenjene kao medicinski savjet niti kao zamjena za savjet vašeg liječnika.
