Fitoterapija nije samo izbor biljke, nego i pravilan način uporabe. Donosimo iskustva iz prakse o eteričnim uljima, sjemenkama i hladno prešanim uljima.
Piše: Ivo Bačlija
Kada se osoba uputi fitoterapeutu, od njega uz razgovor sigurno želi i pravi biljni pripravak koji će joj pomoći.
Taj razgovor je jako važan jer se kroz njega prije svega od fitoterapeuta traži da pokuša razumjeti problem zbog kojeg osoba traži savjet, a s druge strane važno je da osoba bude što otvorenija u iznošenju tegoba koje je muče.
Najbolje u svemu tome je što obje strane iz takvog razgovora gotovo uvijek nauče nešto novo.
Ipak, čest je slučaj da ljudi koji mi dolaze po savjet već koriste određene pripravke, ali na pogrešan, a ponekad i potencijalno opasan način.
Danas u nekoliko klikova lako dolazimo do različitih mišljenja na internetu, pogotovo u doba umjetne inteligencije. Iako je dobro što su nam informacije nadohvat ruke, uvijek ostaje pitanje: kako među njima prepoznati ono što je stvarno korisno i pravilno primijeniti stečeno znanje?
Francuska škola
Nije neobično čuti da netko svako jutro uzima dvije jušne žlice maslinova ulja jer je negdje pročitao da će na taj način riješiti određenu tegobu ili očistiti jetru.
Maslinovo ulje samo po sebi vrijedna je namirnica i važan dio mediteranske prehrane, ali jednu namirnicu ne treba pretvarati u univerzalni lijek.
Posebno treba biti oprezan kada s prehrambenih ulja prijeđemo na eterična ulja.
Osobno jako cijenim eterična ulja kao pravu esenciju, gotovo dušu biljke. U jednom razdoblju čak sam ih i proizvodio i dobro znam koliko biljnog materijala, vremena i rada može biti potrebno za vrlo malu količinu kvalitetnog eteričnog ulja.
Najčešće se dobivaju destilacijom, a prinos ovisi o biljnoj vrsti, dijelu biljke, vremenskim uvjetima, berbi i samoj destilaciji.
Upravo zato treba zapamtiti jednu važnu stvar: eterično ulje nije isto što i biljka od koje je dobiveno.
Riječ je o vrlo koncentriranom proizvodu.
Eterična ulja uglavnom se ne otapaju u vodi. Nekoliko kapi dodanih u čašu vode zato neće postati ravnomjerno razrijeđeno samo zato što smo ih promiješali. Isto vrijedi i kada ih nakapamo na med ili šećer.
Zbog koncentracije pojedinih eteričnih ulja nepravilno gutanje može izazvati iritaciju, a neka eterična ulja pri oralnoj uporabi mogu biti i toksična. Zato se za unutarnju primjenu ne treba oslanjati na kućne recepte pronađene na internetu, nego isključivo na proizvod i način uporabe koji su za takvu primjenu posebno predviđeni.
Potreban je kompromis
To ne znači da eterična ulja treba izbjegavati.
Naprotiv, pravilno korištena imaju svoje mjesto u aromaterapiji, kozmetici, masažnim pripravcima i različitim gotovim formulacijama.
Kod primjene na koži eterična se ulja često razrjeđuju u odgovarajućem baznom ulju, primjerice nekom hladno prešanom biljnom ulju.
No važno je razlikovati razrjeđivanje za primjenu na koži od oralne primjene.
Činjenica da smo eterično ulje pomiješali s drugim uljem ne znači automatski da smo dobili pripravak koji je siguran za gutanje.
I tu se vraćamo na početak priče.
Nije problem u biljci.
Nije problem ni u eteričnom ulju.
Problem vrlo često nastaje u načinu primjene.
Crni kim je dobar primjer biljke kod koje se u ulju nalaze karakteristični aromatični spojevi koji mu daju intenzivan miris i okus.
Ali i kod njega vrijedi isto pravilo: više nije nužno bolje.
Dobro je znati…
Puno ljudi danas u raznim smoothiejima ili zasebno koristi lanene sjemenke.
I to je sasvim dobar način da prehranu obogatimo sjemenkama.
Kod cijelih lanenih sjemenki praktično je samljeti ih neposredno prije uporabe jer se tako unutrašnjost sjemenke lakše iskoristi, a istodobno ne ostavljamo samljeveni proizvod dugo izložen zraku.
To ne znači da je svako već mljeveno sjeme automatski užeglo, ali masnoće nakon mljevenja imaju veću površinu izloženu kisiku pa je pravilno čuvanje posebno važno.
Slično vrijedi i za orahe, mak i druge sjemenke bogate masnoćama.
Lan je zanimljiv i zbog alfa-linolenske kiseline, ALA, biljne omega-3 masne kiseline.
Sjemenke istodobno donose i prehrambena vlakna pa ih ne treba promatrati samo kao izvor masnoća.
Kad smo kod sjemenki, vrijedne su naravno i sjemenke suncokreta, buče, sezama i brojne druge.
Ipak, kako ništa nije samo dobro ili loše, važno je i kako se sjemenke čuvaju.
Loši uvjeti skladištenja i vlaga mogu pogodovati razvoju plijesni i nastanku mikotoksina.
Sjemenke prirodno sadrže i fitinsku kiselinu.
Nije točno da ona jednostavno otima kalcij iz našeg tijela. Može vezati određene minerale u probavnom sustavu i tako utjecati na njihovu apsorpciju iz istog obroka.
Namakanje, klijanje i fermentacija mogu smanjiti količinu fitata, ovisno o vrsti sjemenke i načinu obrade.
Izgubljeno u prijevodu
Nekako mi je najproblematičnije kada se iz jedne zanimljive namirnice napravi obećanje da može pobijediti najteže bolesti.
Dobar primjer je laneno ulje.
Laneno ulje vrlo je bogato ALA omega-3 masnom kiselinom. Upravo zbog visokog udjela višestruko nezasićenih masnih kiselina osjetljivije je na oksidaciju od mnogih drugih ulja.
Zato su kod njega važni proizvodnja, pakiranje, zaštita od svjetlosti i zraka te pravilno čuvanje nakon otvaranja.
I tu vrlo lako nastaje ono što volim nazvati izgubljeno u prijevodu.
Netko pročita podatak o lanenom ulju.
Drugi ga prenese.
Treći izostavi uvjete čuvanja.
Četvrti od toga napravi terapiju.
A nakon deset internetskih prijenosa od izvorne informacije ostane sasvim druga priča.
U tom se kontekstu često spominje i dr. Johanna Budwig i njezin način uporabe svježeg lanenog ulja.
No bez obzira na povijesne pristupe, laneno ulje danas treba promatrati prvenstveno kao prehrambeno ulje bogato ALA, a ne kao terapiju za ozbiljne bolesti.
Nama je upravo interes za stabilnija ulja bogata omega-3 masnim kiselinama još prije mnogo godina skrenuo pažnju i na sjetveni podlanak, Camelinu sativu, koju smo često nazivali boljim lanom.
Camelina također prirodno sadrži ALA te tokoferole i druge sastojke koji utječu na stabilnost ulja, ali ni za nju ne vrijedi da uopće ne oksidira.
Svako kvalitetno hladno prešano ulje zaslužuje pravilno čuvanje.
Najvažnije je znati kako nešto koristimo
Biljni svijet nudi nam izuzetno mnogo zanimljivih sirovina.
Eterična ulja, hladno prešana ulja, sjemenke, tinkture i drugi biljni pripravci mogu biti vrlo vrijedni.
Ali prirodno nije sinonim za bezazleno.
Ponekad najveća razlika nije u tome što koristimo, nego kako to koristimo.
I možda je upravo to jedna od najvažnijih lekcija iz prakse fitoterapeuta.
Informacije sadržane u ovom blogu služe općem informiranju i nisu namijenjene kao medicinski savjet niti kao zamjena za savjet zdravstvenog stručnjaka.
