Gušterača sudjeluje u probavi i regulaciji glukoze u krvi. Saznajte kako radi, što joj može štetiti i kako je čuvati.
Gušterača ili pankreas jedan je od onih organa o kojima ne razmišljamo često dok sve radi kako treba.
Smještena je duboko u gornjem dijelu trbuha, iza želuca, a istodobno obavlja dva vrlo različita posla: sudjeluje u probavi hrane i stvara hormone važne za regulaciju glukoze u krvi.
Mali organ, prilično ozbiljan raspored.
Što zapravo radi gušterača?
Gušterača ima egzokrinu i endokrinu funkciju.
Egzokrini dio stvara probavne enzime koji se putem kanala izlučuju u tanko crijevo. Ti enzimi pomažu razgradnji:
- proteina
- masti
- ugljikohidrata
Endokrini dio gušterače stvara hormone koji se izravno izlučuju u krv.
Među najpoznatijima su inzulin i glukagon.
Inzulin i glukagon – tim za glukozu
Inzulin pomaže snižavanju koncentracije glukoze u krvi tako što omogućuje njezin ulazak u stanice.
Glukagon radi suprotno i pomaže povećati razinu glukoze u krvi kada je ona preniska.
Ta dva hormona zajedno sudjeluju u održavanju ravnoteže glukoze.
Zato gušterača ima važnu ulogu i u probavi i u metabolizmu.
Gušterača i dijabetes
Kod dijabetesa tipa 1 imunološki sustav uništava stanice gušterače koje stvaraju inzulin.
Kod dijabetesa tipa 2 organizam slabije reagira na inzulin, a s vremenom gušterača možda više ne može proizvesti dovoljno inzulina za potrebe organizma.
Dijabetes zato nije jednostavno bolest nastala zbog toga što smo pojeli previše šećera.
Na njegov razvoj utječu genetika, tjelesna masa, tjelesna aktivnost, dob i brojni drugi čimbenici.
Kad se gušterača upali
Pankreatitis je upala gušterače.
Može biti akutan, kada nastane naglo, ili kroničan, kada se ponavlja ili traje dulje vrijeme.
Među češćim uzrocima akutnog pankreatitisa nalaze se žučni kamenci i veća konzumacija alkohola.
Simptomi mogu uključivati jaku bol u gornjem dijelu trbuha koja se može širiti u leđa, mučninu i povraćanje.
Što gušterači može štetiti?
Jedan od najvažnijih čimbenika rizika za bolesti gušterače je pušenje.
Na rizik mogu utjecati i:
- veća i dugotrajna konzumacija alkohola
- prekomjerna tjelesna masa
- kronični pankreatitis
- dijabetes
- određeni genetski čimbenici
- obiteljska sklonost nekim bolestima gušterače
To ne znači da će svaka osoba s nekim od tih čimbenika razviti bolest, nego da je rizik veći.
A što je s rakom gušterače?
Rak gušterače nije najčešća bolest gušterače, ali jest ozbiljna tema.
Često se otkrije kasnije jer rani simptomi mogu biti nespecifični ili ih uopće nema.
Mogući simptomi uključuju:
- bol u gornjem dijelu trbuha ili leđima
- neobjašnjiv gubitak tjelesne mase
- gubitak apetita
- žuticu
- promjene stolice
- mučninu
- novootkriveni dijabetes u nekih osoba.
Takvi simptomi puno češće mogu imati neki drugi uzrok, ali ako su novi, izraženi ili se pogoršavaju, vrijedi ih provjeriti.
Možemo li spriječiti sve bolesti gušterače?
Ne možemo.
Na neke čimbenike, poput genetike i dobi, nemamo utjecaj.
Ali postoje stvari na koje možemo utjecati:
- ne pušiti
- umjereno ili uopće ne konzumirati alkohol
- redovito se kretati
- održavati tjelesnu masu koja nam odgovara
- jesti raznoliku prehranu
- kontrolirati glukozu u krvi ako postoji dijabetes
- ne ignorirati ponavljajuću jaku bol u gornjem dijelu trbuha
Koju hranu gušterača voli?
Ne postoji posebna hrana koja čisti ili obnavlja gušteraču.
Puno više smisla ima cjelokupni način prehrane.
Dobar temelj čine:
- povrće
- voće
- cjelovite žitarice
- mahunarke
- riba
- orašasti plodovi i sjemenke
- kvalitetni izvori proteina
- umjerene količine masti
Kod osoba koje već imaju bolest gušterače prehrana može zahtijevati posebne prilagodbe, osobito kod problema s probavom masti ili manjkom probavnih enzima.
Probavni enzimi – gušterača ih proizvodi svaki dan
Gušterača stvara više vrsta probavnih enzima.
Među njima su:
- amilaze za razgradnju ugljikohidrata
- lipaze za razgradnju masti
- proteaze za razgradnju proteina
Kada ih nema dovoljno, probava može postati otežana, a mogu se pojaviti nadutost, promjene stolice i gubitak tjelesne mase.
To je dobar podsjetnik koliko je gušterača važna i kad o njoj uopće ne razmišljamo.
Gušterača ne traži savršenstvo
Gušterača svaki dan obavlja dva velika posla: pomaže probaviti hranu i sudjeluje u regulaciji glukoze u krvi.
Ne postoji jedna namirnica, dodatak ili ritual koji je može zaštititi od svega.
Ali nepušenje, umjerenost s alkoholom, kretanje, raznolika prehrana i briga o tjelesnoj masi imaju puno više smisla nego traženje čarobnog rješenja.
I možda je upravo to najbolji način da čuvamo organ koji inače gotovo i ne primjećujemo.
Informacije sadržane u ovom blogu imaju svrhu općeg informiranja i nisu namijenjene kao medicinski savjet niti kao zamjena za savjet vašeg liječnika.
