Aminokiseline su sastavni dijelovi proteina i sudjeluju u brojnim procesima u organizmu. Saznajte koje su esencijalne aminokiseline i kojim ih namirnicama unosimo.
Što su aminokiseline?
Aminokiseline su organski spojevi koji sadrže ugljik, vodik, kisik i dušik. Smatraju se građevnim elementima bjelančevina te sudjeluju u brojnim važnim procesima u organizmu, među ostalim u izgradnji proteina te sintezi određenih hormona i neurotransmitera.
Ljudskom organizmu potrebno je 20 različitih aminokiselina koje sudjeluju u izgradnji proteina.
Aminokiseline se najčešće dijele na esencijalne i neesencijalne. Neesencijalne aminokiseline organizam može proizvesti sam, dok esencijalne mora dobiti hranom.
Od 20 aminokiselina koje sudjeluju u izgradnji proteina, devet ih se smatra esencijalnima.
Devet esencijalnih aminokiselina
Fenilalanin
Fenilalanin je esencijalna aminokiselina koja sudjeluje u stvaranju tirozina, iz kojeg organizam dalje može stvarati određene neurotransmitere.
Valin
Valin je jedna od triju aminokiselina razgranatog lanca, poznatih kao BCAA. Ostale dvije su leucin i izoleucin. Valin sudjeluje u izgradnji proteina i različitim procesima staničnog metabolizma.
Treonin
Treonin je sastavni dio brojnih proteina u organizmu, uključujući proteine prisutne u vezivnom tkivu.
Triptofan
Triptofan je esencijalna aminokiselina i prekursor serotonina. Sudjeluje i u drugim metaboličkim procesima u organizmu.
Metionin
Metionin je aminokiselina koja sadrži sumpor i sudjeluje u brojnim metaboličkim procesima. Iz metionina organizam može stvarati i druge spojeve.
Leucin
Leucin pripada skupini BCAA aminokiselina i sudjeluje u sintezi proteina. Posebno je poznat po svojoj ulozi u metabolizmu mišićnog tkiva.
Izoleucin
Izoleucin je treća aminokiselina iz skupine BCAA. Sudjeluje u sintezi proteina i metabolizmu energije.
Lizin
Lizin sudjeluje u izgradnji proteina i potreban je za stvaranje različitih spojeva u organizmu.
Histidin
Histidin je esencijalna aminokiselina iz koje organizam može stvarati histamin. Histamin sudjeluje u različitim fiziološkim procesima u organizmu.
Kako unosimo esencijalne aminokiseline?
Budući da ih organizam ne može sam proizvesti u potrebnim količinama, esencijalne aminokiseline unosimo hranom koja sadrži proteine.
Namirnice koje sadrže svih devet esencijalnih aminokiselina u odgovarajućim omjerima često se nazivaju izvorima cjelovitih proteina.
Među njima su:
- meso
- riba i plodovi mora
- perad
- jaja
- mlijeko i mliječni proizvodi
- soja
Među biljnim namirnicama proteine osiguravaju i mahunarke, orašasti plodovi, sjemenke, žitarice i brojne druge namirnice.
A što je s biljnom prehranom?
Nije potrebno da svaki pojedinačni obrok sadrži svih devet esencijalnih aminokiselina u jednakim omjerima.
Raznolika biljna prehrana koja tijekom dana uključuje različite izvore proteina može osigurati potrebne esencijalne aminokiseline.
Primjerice, mahunarke, orašasti plodovi, sjemenke i cjelovite žitarice mogu se međusobno nadopunjavati kao dio raznolike prehrane.
Koliko proteina trebamo?
Potrebe za proteinima ovise o različitim čimbenicima, uključujući dob, tjelesnu masu, razinu aktivnosti i životno razdoblje.
Za zdrave odrasle osobe postoje referentne vrijednosti za ukupni unos proteina, dok se u svakodnevnoj prehrani pojedine aminokiseline uglavnom ne računaju zasebno.
Kod raznolike prehrane naglasak je zato prvenstveno na dovoljnom unosu kvalitetnih izvora proteina.
Zaključak
Aminokiseline su sastavni dijelovi proteina i sudjeluju u velikom broju procesa u ljudskom organizmu.
Devet esencijalnih aminokiselina moramo unositi hranom, a mogu se dobiti iz različitih životinjskih i biljnih izvora proteina.
Raznolika prehrana s odgovarajućim unosom proteina u pravilu osigurava i različite aminokiseline potrebne organizmu.
Informacije sadržane u ovom blogu imaju svrhu općeg informiranja i nisu namijenjene kao medicinski savjet niti kao zamjena za savjet vašeg liječnika.
