Uloga i zaštita pluća

 

Pluća rade bez pauze.

Udahnemo, izdahnemo i uglavnom o tome uopće ne razmišljamo. A iza svakog udaha nalazi se prilično složen sustav koji kisik dovodi do krvi, a ugljični dioksid iz organizma vraća prema van.

Pluća su središnji organ dišnog sustava i zaslužuju malo više pažnje nego što im obično posvećujemo.

 

Kako zapravo dišemo?

Pluća su smještena u prsnom košu i zaštićena rebrima.

Zrak koji udišemo prolazi kroz dušnik, a zatim ulazi u bronhe. Bronhi se granaju u sve manje dišne putove koji završavaju sitnim zračnim vrećicama – alveolama.

U alveolama se događa ono najvažnije.

Kisik iz udahnutog zraka prelazi u krv, dok ugljični dioksid iz krvi prelazi u alveole i izdišemo ga iz tijela.

U cijelom procesu veliku ulogu ima i dijafragma, mišić ispod pluća koji se pri disanju pomiče i pomaže plućima da se šire i skupljaju.

 

Pluća imaju vlastiti sustav čišćenja

Dišni putovi nisu potpuno nezaštićeni.

Sluz u njima pomaže uhvatiti sitne čestice i mikroorganizme, dok trepetljike na površini dišnih putova pomažu pomicanju te sluzi prema gore.

U alveolama se nalaze i imunološke stanice koje sudjeluju u obrani od stranih čestica i mikroorganizama.

Drugim riječima, pluća imaju vlastiti sustav obrane i održavanja.

Ali taj sustav ipak nije neuništiv.

 

Što plućima najviše smeta?

Jedan od najvećih neprijatelja pluća je duhanski dim.

Pušenje oštećuje dišne putove i plućno tkivo te je jedan od najvažnijih čimbenika rizika za kroničnu opstruktivnu plućnu bolest, odnosno KOPB.

Plućima mogu smetati i:

• pasivno pušenje
• onečišćen zrak
• prašina
• određene kemikalije
• dugotrajna profesionalna izloženost nadražujućim tvarima
• ponavljane respiratorne infekcije

Neke stvari ne možemo potpuno izbjeći, ali dio svakodnevne izloženosti ipak možemo smanjiti.

 

Astma

Astma je kronično stanje dišnih putova kod kojeg se oni mogu suziti i postati osjetljiviji na različite podražaje.

Okidači mogu biti alergeni, hladan zrak, tjelesni napor, infekcije ili onečišćenje zraka.

Simptomi mogu uključivati kašalj, piskanje pri disanju, stezanje u prsima i otežano disanje.

 

Bronhitis

Bronhitis je upala bronha.

Akutni bronhitis najčešće se pojavljuje nakon virusne infekcije dišnog sustava i obično prolazi kroz kraće vrijeme.

Kronični bronhitis druga je priča i može biti dio KOPB-a, osobito kod dugogodišnjih pušača.

 

KOPB

Kronična opstruktivna plućna bolest zajednički je naziv za skupinu kroničnih promjena kod kojih je protok zraka kroz pluća dugotrajno otežan.

Najpoznatiji oblici povezani su s kroničnim bronhitisom i emfizemom.

Najvažniji čimbenik rizika je pušenje, iako ulogu mogu imati i zagađenje zraka, profesionalna izloženost prašini i kemikalijama te genetski čimbenici.

 

Upala pluća

Upala pluća infekcija je plućnog tkiva.

Može biti uzrokovana različitim mikroorganizmima, a simptomi se razlikuju ovisno o uzroku i osobi.

Češće se pojavljuju kašalj, povišena temperatura, umor, bol pri disanju i otežano disanje.

Starije osobe, mala djeca i osobe s određenim kroničnim bolestima mogu imati veći rizik od težeg tijeka.

 

Tuberkuloza

Tuberkuloza je bakterijska zarazna bolest koju uzrokuje Mycobacterium tuberculosis.

Najčešće zahvaća pluća i prenosi se zrakom kada zaražena osoba kašlje, govori ili kiše.

Kod nekih osoba bakterija može ostati prisutna bez simptoma, dok se kod drugih razvije aktivna bolest.

 

Pluća vole kretanje

Tjelesna aktivnost ne povećava veličinu pluća, ali može poboljšati učinkovitost disanja i kondiciju cijelog organizma.

Kod redovitog kretanja srce i mišići učinkovitije koriste kisik, pa svakodnevne aktivnosti postaju lakše.

Ne mora svaki trening biti intenzivan.

Brža šetnja, vožnja bicikla, plivanje ili vježbe kod kuće već su dobar početak.

 

I prehrana ima svoje mjesto

Pluća ne funkcioniraju odvojeno od ostatka organizma.

Raznolika prehrana osigurava vitamine, minerale, proteine i druge hranjive tvari potrebne za normalno funkcioniranje imunološkog sustava i zaštitu stanica od oksidativnog stresa.

Primjerice, vitamin C doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava i zaštiti stanica od oksidativnog stresa.

Cink također doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava.

To ne znači da jedan vitamin ili mineral može popraviti pluća, ali pokazuje koliko prehrana ima svoje mjesto u ukupnoj brizi o organizmu.

 

A gdje se uklapaju biljni sastojci?

Crni kim, timijan, đumbir, kadulja i druge biljke stoljećima su dio tradicionalne prehrane i biljnih pripravaka.

Ulje crnog kima dobiva se iz sjemenki Nigella sativa i sadrži masne kiseline te niz prirodnih biljnih spojeva, među kojima je najpoznatiji timokinon.

Takvi sastojci mogu biti zanimljiv dio prehrane i dodataka prehrani, ali nema potrebe pripisivati im izravno liječenje plućnih bolesti.

I bez takvih obećanja biljke imaju sasvim dovoljno zanimljivu priču.

 

Najvažnije što možemo napraviti za pluća

Pluća ne traže egzotične rituale.

Najviše smisla imaju vrlo obične stvari:

• ne pušiti
• što manje biti izložen duhanskom dimu
• redovito se kretati
• prozračivati prostor
• koristiti zaštitu pri radu s prašinom i kemikalijama
• održavati raznoliku prehranu
• dovoljno spavati
• ne ignorirati dugotrajan kašalj ili promjene u disanju

 

Udah koji uzimamo zdravo za gotovo

Pluća nam omogućuju puno više od samog disanja.

Zahvaljujući njima možemo hodati, trčati, govoriti, pjevati, smijati se i jednostavno biti aktivni.

Najčešće ih primijetimo tek kada nešto nije u redu.

Možda je zato najbolja zaštita pluća upravo ona o kojoj razmišljamo dok još dišemo bez problema.

 

 

Vaša su pluća nevjerojatna. Omogućuju vam disanje, razgovor s prijateljima, vikanje na utakmici, pjevanje, smijeh, plač i još mnogo toga!

                                       

Informacije sadržane u ovom blogu imaju svrhu općeg informiranja i nisu namijenjene kao medicinski savjet niti kao zamjena za savjet vašeg liječnika.