Sezona peludi može početi već vrlo rano, a lijeska, joha, trave i ambrozija među čestim su izvorima alergijskih tegoba. Saznajte kako pelud djeluje i kako smanjiti izloženost tijekom sezone.
Nešto je stvarno u zraku
Peludna sezona ne počinje svake godine u isto vrijeme.
Na početak i intenzitet cvatnje utječu temperatura, oborine, vjetar i drugi vremenski uvjeti. Toplije razdoblje može pomaknuti početak sezone, produljiti njezino trajanje i povećati količinu peludi u zraku.
Zbog toga se tegobe kod osoba osjetljivih na pelud mogu pojaviti ranije nego što očekuju.
Koje biljke najčešće stvaraju probleme?
Tijekom godine izmjenjuju se različite skupine biljaka.
U našim krajevima među poznatijim izvorima peludi nalaze se:
- lijeska
- joha
- breza
- trave
- različiti korovi
- ambrozija
Točno vrijeme cvatnje razlikuje se ovisno o području i vremenskim uvjetima.
Zašto pelud izaziva simptome?
Kod osoba s alergijom imunosni sustav određene čestice peludi prepoznaje kao prijetnju.
Kontakt s peludi tada može izazvati simptome poput:
- kihanja
- curenja nosa
- začepljenosti nosa
- svrbeža nosa
- crvenih i suznih očiju
- svrbeža očiju
Kod osoba koje imaju astmu pelud može biti i jedan od okidača respiratornih tegoba.
Ambrozija – mali izvor velikih problema
Ambrozija je poznata po tome što proizvodi velike količine peludi.
Njezina pelud vrlo je lagana i može se širiti zrakom na velike udaljenosti.
Sezona ambrozije najčešće dolazi kasnije tijekom godine, ali njezin intenzitet može znatno varirati ovisno o vremenu i području.
Može li se alergija „istrenirati” kod kuće?
Ne.
Samostalno izlaganje peludi kroz hranu, med ili biljne pripravke nije isto što i alergenska imunoterapija.
Alergenska imunoterapija koristi točno određene i standardizirane alergene u kontroliranim dozama. Može se provoditi potkožno ili pod jezik, a namijenjena je određenim osobama s potvrđenom alergijom.
Zato nije dobro pokušavati „naviknuti” organizam na ambroziju ili druge alergene samostalnim uzimanjem peludi.
Kako smanjiti izloženost peludi?
Potpuno izbjeći pelud nije moguće, ali izloženost se može smanjiti.
Korisne navike uključuju:
- pratiti peludnu prognozu
- smanjiti dulji boravak na otvorenom kada su razine peludi visoke
- nakon boravka vani oprati lice i ruke
- po potrebi oprati kosu prije spavanja
- promijeniti odjeću nakon duljeg boravka na otvorenom
- ne sušiti rublje vani tijekom izrazito visokih koncentracija peludi
- držati prozore zatvorenima kada je pelud vrlo visoka
CDC također preporučuje praćenje peludne prognoze, tuširanje nakon boravka vani i promjenu odjeće kako bi se smanjila količina peludi unesena u dom.
Pelud i svakodnevica
Alergija na pelud nije kod svih jednaka.
Netko će imati blage simptome nekoliko dana godišnje, dok drugima sezona može znatno otežati svakodnevicu.
Zato ima smisla pratiti kada se simptomi pojavljuju i koje biljke u tom razdoblju cvatu.
Zaključak
Pelud je prirodan dio okoliša, ali kod osjetljivih osoba može izazvati izražene alergijske tegobe.
Vrijeme početka i intenzitet peludne sezone mijenjaju se iz godine u godinu, pa je korisno pratiti aktualne peludne prognoze.
Najsigurniji pristup je smanjiti izloženost u danima s visokim koncentracijama peludi i razlikovati provjerene metode od kućnih pokušaja „desenzibilizacije”.
Informacije sadržane u ovom blogu imaju svrhu općeg informiranja i nisu namijenjene kao medicinski savjet niti kao zamjena za savjet vašeg liječnika.
